Scroll Top

Ekonomija

Crna Gora se pridružila monetarnim organizacijama: Svjetska banka (the World Bank), IMF, Evropska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development (EBRD)) i Srednjeevropski sporazum o slobodnoj trgovini (Central European Free Trade Agreement (CEFTA)).

Crna Gora se je 2012. godine pridružila Svjetskoj trgovačkoj organizaciji (World Trade Organization), a Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom Unijom potpisala je 2007. godine. Takođe je započela sa pregovorima o pridružavanju EC 2012. godine i očekuje se da će postati sledeća država članica EU.

Industrija se bazira na postojećim resursima i najveće učešće ima rudarsko-energetsko-metalurški repro-lanac. Na relativno malom prostoru nalaze se značajne količine boksita, uglja, olova, ukrasnog kamena i dr. Nalazišta uglja predstavljaju značajan energetski potencijal. Crna Gora raspolaže kapacitetima za proizvodnju sirovog čelika, crvenog boksita, glinice, aluminijuma, morske soli, uglja.
Elektroenergetski kapaciteti (hidroelektrane Perućica i Piva, te termoelektrana Pljevlja) proizvode oko 3 milijarde KWh godišnje.

Poljoprivredne površine i vode dobro su očuvane od industrijskog zagađenja i omogućavaju proizvodnju zdrave i ekološki prihvatljive hrane, naročito mesa, mlijeka, mliječnih proizvoda, meda, ribe, povrća, voća, visoko kvalitetnih vina i prirodno čiste vode najviših kvalitativnih vrijednosti (mjereno svjetskim standardima).

Pomorstvo ima dugu tradiciju, a postoje i preduslovi za razvoj pomorske privrede. Luka Bar je najveća crnogorska luka, nalazi se na vratima Jadranskog mora i osposobljena je za pretovar 5 miliona tona robe godišnje. U neposrednom zaleđu Luke Bar nalazi se Slobodna carinska zona koja pruža mogućnosti za razvoj proizvodnih i uslužnih kapaciteta za izgradnju skladišnog prostora, odakle se najlakše može transportovati morskim putem ili željeznicom prema sjeveru. Pored Luke Bar, ostale luke Kotor, Risan, Zelenika, i Budva raspolažu znatno manjim kapacitetom i namijenjene su prvenstveno turističkim aktivnostima.
Crna Gora je idealna za razvoj svih vrsta primorskog, planinskog, zdravstvenog, vjerskog, seoskog i kongresnog turizma. U godinama poslije osamostaljivanja Crna Gora bilježi brzi porast investicija u turizam, prije svega duž jadranske obale. Poslije nekretninskog buma 2006. i 2007, kada su stranci kupili veći dio nekretnina duž obale, crnogorski sektor za nekretnine se malo ohladio. Usprkos tome World Travel and Turism Council Crnu Goru ponovo svrstava među top destinacije na svijetu.

 

Za ekonomske pokazatelje vidjeti https://www.monstat.org/eng/index.php